Vještačka inteligencija više nije pitanje daleke budućnosti, a Bill Gates smatra da bi društvo moralo mnogo ozbiljnije da se pripremi za ono što dolazi. Suosnivač Microsofta upozorava da bi razvoj AI tehnologije mogao donijeti ogromne koristi, ali i izazvati posljedice za koje trenutno nemamo dovoljno dobar plan.
U eseju dugom oko šest hiljada riječi, koji nosi naslov „The Turbulent Era of AI Is Here. The Choices We Make Now Are Critical”, Gates upozorava da će vještačka inteligencija ili postati jedno od najvećih sredstava za smanjivanje društvenih razlika ili proizvesti novu eru nepravde.
Međutim, za razliku od brojnih upozorenja koja se uglavnom završavaju na predviđanjima, Gates je ponudio i konkretne prijedloge. 
Kako prenosi CNN, jedan od njegovih najzanimljivijih prijedloga jeste da se roboti i sistemi vještačke inteligencije oporezuju na sličan način kao ljudski rad.
Ideja je jednostavna: ako kompanija zamijeni zaposlenog radnika mašinom samo zato što je to finansijski povoljnije, ta odluka ne bi trebalo da bude potpuno oslobođena poreskih posljedica. Na taj način bi se, smatra Gates, barem djelimično usporio prelazak sa ljudskog rada na automatizaciju.
Drugi prijedlog je još direktniji. Gates smatra da bi određeni poslovi trebalo da budu rezervisani isključivo za ljude.
Time se otvara jedno od najvećih pitanja budućnosti tržišta rada: da li baš svaki posao treba prepustiti mašinama samo zato što one mogu da ga obavljaju?
Gates upozorava da bi, bez odgovarajuće pripreme, društvo moglo da se suoči sa naglim rastom nezaposlenosti, ozbiljnim promjenama u zajednicama i padom povjerenja javnosti.
„Ne postoji plan za olakšavanje ulaska u eru vještačke inteligencije”, napisao je.
AI donosi ogromne koristi, ali i ozbiljne rizike
Gates ne smatra da je vještačka inteligencija sama po sebi prijetnja. Naprotiv, među njenim najvećim potencijalima vidi napredak u medicini i poljoprivredi, posebno kada je riječ o sprečavanju i liječenju bolesti.
Problem nastaje kada se ista tehnologija počne koristiti na način koji društvo ne može dovoljno brzo da kontroliše.
Među rizicima koje navodi nalaze se masovna nezaposlenost, negativan uticaj na obrazovanje i razvoj djece, kao i mogućnost da kriminalci dobiju moćne nove alate.
Posebno zabrinjava mogućnost da sve napredniji modeli jednog dana počnu djelovati protiv interesa ljudi.
Gates je u razgovoru za CNN dodatno upozorio na rizike od kibernetičkih napada, bioterorizma i psihosocijalnih posljedica.
Kako tvrdi, AI sistemi postaju sposobniji mnogo brže nego što je očekivao, dok mehanizmi kojima bi njihova bezbjednost trebalo da bude provjeravana još uvijek nisu dovoljno razvijeni.
Ne traži zaustavljanje AI revolucije
Iako upozorava na moguće posljedice, Gates ne smatra da je realno jednostavno pritisnuti kočnicu i zaustaviti razvoj vještačke inteligencije.
Njegov stav je da su ekonomski i geopolitički interesi toliko veliki da će države i kompanije nastaviti da ulažu u razvoj ove tehnologije.
Zato se njegovi prijedlozi ne odnose na zaustavljanje AI revolucije, već na pokušaj da se društvo pripremi za ono što ona donosi.
A upravo tu Gates vidi najveći problem – razvoj tehnologije trenutno napreduje brže od razvoja pravila koja bi trebalo da je kontrolišu.
Gates želi razgovor i sa Xi Jinpingom
Njegovo upozorenje ne završava se samo na tržištu rada.
Gates planira da tokom novembra posjeti Kinu i pokuša da dogovori sastanak sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, sa kojim želi razgovarati o međunarodnim pravilima za vještačku inteligenciju.
Gates smatra da bi Sjedinjene Američke Države i Kina mogle imati ključnu ulogu u stvaranju globalnog sistema pravila za AI, posebno kada je riječ o najopasnijim mogućnostima budućih modela.
Jedan od prijedloga jeste da države prate sposobnost AI sistema da stvaraju nove molekule i potencijalno olakšaju razvoj biološkog oružja.
Gates se zalaže za međunarodni regulatorni okvir koji bi, po njegovoj zamisli, mogao imati određene sličnosti sa sistemima koji već postoje u oblastima poput nuklearne bezbjednosti, avijacije i zaštite ozonskog omotača.
Koliko poslova bi zaista trebalo ostati ljudima?
Jedan od najzanimljivijih prijedloga odnosi se upravo na budućnost zaposlenja.
Gates smatra da bi društvo moglo razmotriti mogućnost da čak 40 odsto postojećih radnih mjesta ostane rezervisano za ljude.
Kao primjer navodi poslove koji zahtijevaju nešto što tehnologija teško može da zamijeni – ljudsku brigu, empatiju i međuljudski odnos.
Posebno je pomenuo njegu koju je njegov otac dobijao dok je živio sa Alzheimerovom bolešću, opisujući takvu vrstu brige kao nešto što je „nezamjenjivo ljudsko”.
Istovremeno, Gates predlaže i svojevrsni AI porez na kompanije koje koriste rezultate vještačke inteligencije kako bi zamijenile ljudski rad. Prikupljeni novac mogao bi se koristiti za jačanje socijalne zaštite i pomoć ljudima koji budu pogođeni promjenama na tržištu rada.
Novo poglavlje tehnološke revolucije
Gatesova upozorenja zapravo ne pozivaju na povratak u prošlost. Naprotiv, poruka je da je razvoj vještačke inteligencije vjerovatno nemoguće zaustaviti, ali da društvo još uvijek može odlučiti kako će izgledati pravila igre.
U svijetu u kojem AI već piše, programira, analizira podatke i preuzima sve veći broj zadataka, pitanje više nije samo šta mašine mogu da urade.
Pitanje je šta ćemo im dozvoliti da rade – i koje ćemo poslove odlučiti da zadržimo za ljude.
