Možda ti čaša vode djeluje kao beznačajna navika, ali upravo ona može imati mnogo veći uticaj na tvoje zdravlje nego što pretpostavljaš. Hidratacija i krvni pritisak usko su povezani, jer se krv najvećim dijelom sastoji od vode. Zbog toga čak i blaga dehidracija može pokrenuti niz promjena u organizmu koje opterećuju srce i krvne sudove.
Kako piše EatingWell, ljekari i nutricionisti objašnjavaju da dovoljan unos vode ne samo da pomaže održavanju normalne cirkulacije, već dugoročno može doprinijeti i očuvanju zdravog krvnog pritiska.
Dr. Jacinta Anyoku, specijalista medicine gojaznosti, objašnjava da se tokom dehidracije smanjuju zapremina krvi i krvni pritisak. Međutim, organizam tada aktivira zaštitne mehanizme – sužava krvne sudove i zadržava natrijum kako bi ponovo podigao pritisak. Ako se takve situacije često ponavljaju, kardiovaskularni sistem može biti pod dodatnim opterećenjem. 
S druge strane, kada unosiš dovoljno vode, tijelo nema potrebu da aktivira ove mehanizme. Krvni sudovi ostaju opušteniji, cirkulacija je efikasnija, a krvni pritisak lakše ostaje u zdravim granicama.
Dovoljno vode može smanjiti rizik od hipertenzije
Redovna hidratacija mogla bi imati i dugoročnu korist. Prema velikoj studiji objavljenoj u naučnom časopisu “Frontiers in Public Health”, odrasle osobe koje su tokom devet godina pile šest ili više čaša obične vode dnevno imale su manji rizik od razvoja hipertenzije u odnosu na one koje su pile jednu čašu ili manje.
Iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se veza između hidratacije i krvnog pritiska potpuno razjasnila, stručnjaci smatraju da je redovno pijenje vode jedna od najjednostavnijih navika koje mogu doprinijeti zdravlju srca.
Posebno je važno imati na umu da gotovo polovina odraslih u Sjedinjenim Američkim Državama ima povišen krvni pritisak, stanje koje značajno povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Zašto voda nekada može privremeno povećati pritisak?
Iako se voda uglavnom povezuje sa zdravijim krvnim pritiskom, postoje situacije kada može izazvati njegovo kratkotrajno povećanje.
To se najčešće događa kod osoba koje pate od ortostatske hipotenzije, odnosno naglog pada krvnog pritiska prilikom ustajanja. Takvo stanje može izazvati vrtoglavicu, slabost ili osjećaj nestabilnosti.
U tim slučajevima brzo ispijanje između 300 i 500 mililitara vode može pomoći da se krvni pritisak privremeno poveća i ublaže simptomi.
Stručnjaci objašnjavaju da se to događa zato što voda povećava zapreminu krvi, ali i kratkotrajno aktivira simpatički nervni sistem, koji može izazvati blago sužavanje krvnih sudova.
Kako da ostaneš bolje hidriran?
Ne moraš čekati da osjetiš žeđ. Kada se žeđ pojavi, organizam već šalje signal da mu nedostaje tečnosti.
Mnogo može pomoći ako tokom dana uvijek imaš flašicu vode pri ruci. Dodatnu hidrataciju možeš unijeti i kroz namirnice bogate vodom, poput lubenice, krastavca, jagoda i narandži, koje uz tečnost obezbjeđuju i vrijedne minerale poput kalijuma.
Ako često zaboravljaš da piješ vodu, jednostavan podsjetnik na telefonu može biti sasvim dovoljan da stvoriš novu naviku. U periodima intenzivne fizičke aktivnosti, velikih vrućina ili pojačanog znojenja mogu koristiti i napici sa elektrolitima, ali osobe koje imaju visok krvni pritisak trebalo bi da obrate pažnju na količinu natrijuma koju oni sadrže.
Voda nije jedina stvar koja čuva srce
Iako je dobra hidratacija važna, ona predstavlja samo jedan dio brige o zdravom krvnom pritisku.
Stručnjaci preporučuju ishranu prema principima DASH dijete (“Dietary Approaches to Stop Hypertension”), koja se zasniva na voću, povrću, integralnim žitaricama, nemasnim mliječnim proizvodima i kvalitetnim izvorima proteina.
Jednako važni su redovna fizička aktivnost, priprema hrane kod kuće kako bi se smanjio unos soli, kao i češće konzumiranje namirnica bogatih kalijumom, poput krompira, paradajza, banana, pasulja i narandži.
Na kraju, dovoljno je zapamtiti jednu jednostavnu stvar – čaša vode neće preko noći riješiti probleme sa krvnim pritiskom, ali može biti jedna od najlakših svakodnevnih navika koja dugoročno doprinosi zdravijem srcu i boljoj cirkulaciji.
