Evrovizijska sedmica konačno počinje, a ovog maja oči cijele Evrope ponovo su uprte ka spektaklu koji već sedam decenija pokušava da spoji kontinent kroz muziku. Jubilarna, 70. po redu Eurovizija održava se u Beču, gradu koji mnogi nazivaju evropskom prijestonicom muzike. Upravo zato djeluje gotovo simbolično što se veliki jubilej održava baš tamo gdje su klasika, opera i velika evropska kultura utkane u svaki dio grada.
Ovogodišnje izdanje okuplja 35 država, nešto manje nego prethodnih godina, a razlog nije samo organizacione prirode. Posljednjih nekoliko sezona iza evrovizijske pozornice osjeća se atmosfera političkih podjela i ratova koji su neminovno stigli i do najgledanijeg muzičkog takmičenja na svijetu.
Najprije je rat u Ukrajini potpuno promijenio odnose unutar takmičenja, nakon čega su Rusija i Bjelorusija diskvalifikovane sa Eurosonga. Potom je rat u Izraelu dodatno podigao tenzije, a ovogodišnje izdanje obilježio je i bojkot nekoliko država zbog učešća Izraela. Takmičenje su ove godine odbile Španija, Slovenija, Island, Holandija i Irska, čime je Evrovizija još jednom pokazala koliko politika i muzika danas teško mogu potpuno da se razdvoje.
Prema zvaničnom rasporedu takmičenja prvo polufinale održava se 12. maja, drugo polufinale slijedi 14. maja, dok je veliko finale zakazano za 16. maj. Tokom tri večeri očekuju se milioni gledalaca, raskošna produkcija i nastupi koji će narednih mjeseci dominirati društvenim mrežama i muzičkim platformama.
A kada je riječ o favoritima, kladionice su posljednjih deset godina postale gotovo nezaobilazan pokazatelj konačnog ishoda. U eri društvenih mreža, pregleda proba i viralnih nastupa, rijetko dolazi do velikih iznenađenja. Zanimljivo je da u posljednjoj deceniji gotovo nikada nije pobijedio izvođač kojeg kladionice nisu smještale makar među pet najvećih favorita.
Ove godine vrh liste drži Finska sa čak 34 odsto šansi za pobjedu. Finski predstavnik već sedmicama dominira pregledima na YouTubeu i reakcijama fanova zahvaljujući energičnom nastupu i pjesmi koja kombinuje moderni elektropop sa agresivnim scenskim identitetom po kojem je Finska posljednjih godina postala prepoznatljiva na Eurosongu.
Odmah iza nje nalazi se Grčka sa 21 odsto šansi za pobjedu. Grčki predstavnik ove godine donosi potpuno drugačiju energiju — riječ je o brzoj, pomalo šašavoj i zaraznoj pjesmi koja se oslanja na neobičan scenski nastup, upečatljivu koreografiju i haotičnu pop atmosferu zbog koje je nastup već postao viralan među fanovima Eurosonga. Upravo ta nekonvencionalnost mnogima djeluje kao recept za veliki rezultat u finalu.
Treće mjesto trenutno drži Danska sa devet procenata šansi. Danski predstavnik donosi moderan skandinavski pop zvuk, minimalistički nastup i pjesmu koja je već pronašla put do TikToka i streaming platformi.
Na na četvrtoj poziciji nalazi se Francuska sa šest odsto vjerovatnoće za pobjedu. Francuzi i ove godine ostaju vjerni svom prepoznatljivom stilu — elegantna interpretacija, filmska atmosfera i nastup koji više podsjeća na umjetnički performans nego na klasičan pop koncert.