Kada pomisliš na konzervisanu hranu, vjerovatno ti prva asocijacija nije zdrava ishrana. Limenka često ima reputaciju brzog, ali nutritivno slabog rješenja. Ipak, stvarnost je malo drugačija. Mnoge namirnice iz konzerve mogu biti jeftin, praktičan i veoma hranljiv dodatak svakodnevnoj ishrani.
Prema pisanju N1, proces konzervisanja zaista može smanjiti količinu nekih nutrijenata. Hrana se zatvara u hermetički zatvorenu ambalažu i zagrijava na visokoj temperaturi kako bi se uništile bakterije i produžio rok trajanja. Ipak, mnogi važni sastojci ostaju sačuvani.
Neki ljudi brinu i zbog prisustva hemikalije BPA u oblogama pojedinih limenki. Međutim, prema procjenama Food Standards Agency, količine koje se trenutno nalaze u hrani u Velikoj Britaniji ne smatraju se štetnim za zdravlje. 
Zanimljivo je i jedno istraživanje iz 2015. godine objavljeno u časopisu Nutrients. Studija sprovedena na skoro 10.000 ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama pokazala je da osobe koje redovno jedu konzervisanu hranu zapravo unose više ključnih nutrijenata poput kalcijuma, kalijuma i vlakana u odnosu na one koji je rijetko konzumiraju.
Važna prednost je i to što se hrana često konzerviše u trenutku kada je najsvježija. Zbog toga pojedino voće i povrće iz limenke ponekad može zadržati više hranljivih sastojaka nego svježi proizvodi koji danima stoje u frižideru ili prodavnici.
Naravno, nisu sve konzerve jednako zdrave. Ali nekoliko namirnica posebno se izdvaja kao pametan izbor za svakodnevnu ishranu.
Grah iz konzerve je odličan primjer. Bilo da je riječ o bijelom, crvenom ili crnom grahu, ova namirnica je bogata biljnim proteinima i vlaknima. Porcija od oko 200 grama pečenog graha može sadržavati i do trećinu preporučenog dnevnog unosa vlakana. Ipak, dobro je provjeriti deklaraciju, jer sos u kojem se često nalazi može sadržavati dodatni šećer i so.
Još jedan izuzetno praktičan izbor je konzervisana riba. Tuna, sardine, losos ili dagnje predstavljaju jednostavan način da uneseš više ribe u svoju ishranu. Preporuke britanskog National Health Service kažu da bi trebalo jesti najmanje dvije porcije ribe sedmično, posebno masne ribe bogate omega-3 masnim kiselinama. Kada biraš konzervu, bolje je uzeti ribu u vodi nego u salamuri koja može sadržavati više soli.
Konzervisano voće takođe može biti veoma dobar izbor. Ananas, breskve ili kruške iz limenke pomažu da lakše dostigneš preporučenih pet dnevnih porcija voća i povrća. Ključ je da biraš voće konzervisano u vodi ili prirodnom soku, a ne u sirupu koji često sadrži veliku količinu dodatog šećera.
Slično važi i za konzervisano povrće. Šargarepa, grašak, kukuruz ili gljive mogu dugo stajati u kuhinjskom ormariću, a i dalje ostati hranljive. Najbolji izbor su varijante koje su konzervisane u vodi i bez dodatne soli.
Posebno zanimljiv je konzervisani paradajz. Mnogi misle da je svjež uvijek zdraviji, ali kada je riječ o određenim nutrijentima, situacija je drugačija. Tijelo zapravo može lakše apsorbovati likopen, spoj koji je povezan sa zdravljem srca, iz konzervisanog paradajza nego iz svježeg i nekuvanog.
Zbog toga paradajz iz konzerve može biti odlična baza za domaće sosove i jela, posebno kao alternativa industrijskim umacima koji često sadrže više šećera i soli.
Drugim riječima, limenka u kuhinji ne mora biti znak kompromisa. Ako pažljivo biraš proizvode i čitaš deklaracije, konzervisana hrana može biti pametan, zdrav i budžetski prihvatljiv dio svakodnevne ishrane.
