Postoje gradovi o kojima znaš mnogo više nego što misliš – iako ih niko nikada nije vidio. Njihova imena stoje u drevnim tekstovima, na glinenim pločicama i u zapisima starih hroničara, ali njihove tačne lokacije i dalje su izgubljene. Arheolozi već decenijama pokušavaju da povežu tragove i pronađu prijestolnice moćnih carstava koje su nekada vladale svijetom.
Upravo tim izgubljenim mjestima bavi se i Live Science, podsjećajući na šest gradova koji i danas postoje samo na papiru.
Isiasagrig je grad za koji se saznalo tek nakon američke invazije na Irak, kada su iskopane hiljade drevnih pločica. Tekstovi otkrivaju da je postojao prije oko 4.000 godina, da su njegovi vladari živjeli u raskošnim palatama i da su u gradu držani čak i psi kao statusni simbol. Spominje se i palata posvećena Enkiju, bogu magije i mudrosti, gdje su se održavali festivali. Ipak, uprkos svim tim detaljima, lokacija grada ostaje nepoznata, a vjeruje se da je mogao biti opljačkan tokom rata 2003. godine.
Egipatski faraon Amenemhet dao je da se sagradi Itjtawy, nova prijestolnica čije ime znači „Osvajač dviju zemalja“. Iako je faraon ubijen, grad je ostao glavni grad Egipta sve do oko 1640. godine prije nove ere. Nikada nije pronađen, ali se pretpostavlja da se nalazio u blizini današnjeg Lišta, na osnovu indirektnih arheoloških dokaza.
Jedan od najvećih misterija je Akad, prijestolnica Akadskog Carstva, koje se prostiralo od Perzijskog zaliva do Anatolije. U njemu se nalazio Eulmash, hram posvećen Ištar, božici rata, ljepote i plodnosti. Drevni zapisi govore da je grad uništen ili napušten oko 2150. godine prije nove ere, ali niti jedan arheološki dokaz još nije potvrdio gdje se tačno nalazio.
Naziv Al-Yahud znači „grad Jude“, a poznat je zahvaljujući oko 200 glinenih pločica iz vremena Vavilonskog Carstva. One potvrđuju njegovo postojanje, ali ne i lokaciju. Smatra se da je bio negdje na prostoru današnjeg Iraka, no pločice su pronađene na tržištima antikviteta, a ne tokom kontrolisanih iskopavanja.
Još jedna izgubljena prijestolnica je Washukanni, centar Mitanskog Carstva, koje je cvjetalo između 1550. i 1300. godine prije nove ere. Tekstovi ukazuju da su njegovi stanovnici bili Huriti, narod sa sopstvenim jezikom i kulturom. Iako se vjeruje da se grad nalazio u sjeverozapadnoj Siriji, nijedan nalaz to još nije potvrdio.
Na kraju je Tinis, grad sa samih početaka egipatske civilizacije. Prema drevnom piscu Manethonu, bio je sjedište moći prvih egipatskih kraljeva prije oko 5.000 godina. Iako nikada nije pronađen, pretpostavlja se da se nalazio u blizini Abydosa, gdje su sahranjivani članovi kraljevske elite.
Svi ovi gradovi podsjećaju te da istorija još uvijek krije velike tajne – i da neka od najvećih otkrića možda tek čekaju da budu pronađena.
