Kada se pogleda najnovije OECD istraživanje o navikama pijenja u Evropi, dobiješ vrlo jasnu – i pomalo iznenađujuću – sliku. Dok je većina zemalja u posljednjih deset godina smanjila unos alkohola, neke države i dalje bilježe porast potrošnje, a Evropska unija ostaje podregija koja pije najviše na svijetu.
Prema izvještaju Health at a Glance 2025, prosjek u zemljama OECD-a iznosi 8,5 litara čistog alkohola po osobi u 2023. godini. Ovo možda zvuči apstraktno, ali između tih brojki kriju se ozbiljni trendovi.
Najnižu potrošnju ima Grčka, s prosjekom od 6,6 litara po stanovniku. Na drugoj strani ljestvice stoje Rumunija, Portugal i Letonija, gdje se pije više od 11,5 litara godišnje po osobi. Upravo te zemlje bilježe i najveći rast unosa alkohola u posljednjoj deceniji.
Istovremeno, zemlje poput Belgije i Litvanije uspjele su da spuste potrošnju za čak 2,5 litre ili više – što pokazuje da promjene itekako jesu moguće.
I dok Evropa generalno i dalje pije mnogo, posebna pažnja usmjerena je na činjenicu da je upravo ovdje rak postao vodeći uzrok smrti, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). A veza između alkohola i karcinoma – naročito usne šupljine, grla, jetre, debelog crijeva i dojke – odavno je dobro dokumentovana.
Kratka, ali snažna istina
U 2023. godini čak 27% ljudi starijih od 15 godina u 27 OECD zemalja izjavilo je da je makar jednom mjesečno imalo epizodu intenzivnog opijanja. Najviše su u tom obrascu prednjačile Grčka, Irska i Švedska, dok su najniže stope zabilježene u Mađarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj.
Ali ono što posebno zabrinjava jeste trend među mladima.
Udio jedanaestogodišnjaka koji piju alkohol porastao je sa 4% na 5%, a među trinaestogodišnjacima čak 15% njih tvrdi da su pili u posljednjih mjesec dana. U nekim zemljama EU, poput Češke, Francuske, Mađarske, Bugarske i Rumunije, više od 10% jedanaestogodišnjaka već je imalo kontakt s alkoholom.
Rani početak konzumacije povezan je sa slabijim mentalnim zdravljem, većim rizikom od anksioznosti, problemima s koncentracijom i, naravno, većom vjerovatnoćom da će osoba nastaviti da pije u odraslom dobu.
Posebno zanimljivo: trend opijanja među adolescentima opada, ali samo među dječacima. Među djevojčicama se u posljednjim godinama – povećava.
Većina zemalja zato uvodi nove strategije: ograničavanje dostupnosti alkohola, jače kontrole marketinga, strožiji zakoni za maloljetnike.
Ali, kao što vidiš, Evropa i dalje vodi globalnu listu kada je riječ o količini popijenog alkohola – i to neće tako brzo da se promijeni.
