Astronomi su otkrili neobičan nebeski objekat koji već šezdeset godina putuje uz Zemlju. Ovaj misteriozni svemirski kamen, poznat kao kvazi-mjesec, ne kruži direktno oko naše planete, već joj vjerno prati orbitu dok se zajedno okreću oko Sunca.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Research Notes of the American Astronomical Society, ovaj objekat, nazvan 2025 PN7, mogao bi biti najmanji kvazi-mjesec ikada otkriven. Naučnici procjenjuju da ima oko 30 metara u prečniku – približno kao raspon krila manjeg putničkog aviona – što objašnjava zašto ga je bilo tako teško uočiti.
Kako objašnjava dr. Daren Baskill, predavač astronomije na Univerzitetu u Sussexu, napredna tehnologija danas omogućava brže otkrivanje objekata bliskih Zemlji nego ikad ranije. „Digitalne kamere postale su izuzetno osjetljive, a računari sada obrađuju ogromne količine podataka u rekordnom vremenu“, rekao je Baskill za BBC Science Focus.
Najbliže što se 2025 PN7 približio Zemlji bilo je oko 300.000 kilometara, dok se inače nalazi na oko 384.000 kilometara, gotovo kao i pravi Mjesec. No, u pojedinim dijelovima svoje orbite, može se udaljiti i do 297 miliona kilometara. Upravo zato je uočljiv samo povremeno – posljednji put u avgustu 2025., kada su ga istraživači sa Univerziteta Complutense u Madridu identifikovali pomoću teleskopa Pan-STARRS na Havajima.
Kasnija analiza pokazala je da ovaj objekat vjerovatno prati Zemlju već decenijama.
Pitanje koje sada muči astronome glasi – odakle je 2025 PN7 došao? Prema Baskillu, moguće je da potiče s Mjeseca, jer su meteorski udari tokom istorije mogli izbaciti dijelove materijala u svemir koji su potom postali samostalni objekti poput ovog. Druga teorija kaže da dolazi iz asteroidnog pojasa, ali je zbog njegove male veličine teško analizirati hemijski sastav i potvrditi porijeklo.
Zemlja trenutno ima sedam poznatih kvazi-mjeseca. Među njima je i Kamo‘oalewa, asteroid koji je meta kineske misije Tianwen-2, lansirane u maju 2025. Cilj te misije je prikupljanje uzoraka koji bi pomogli naučnicima da bolje razumiju nastanak Zemlje i formiranje asteroida, prenosi Nova.rs.
Kako zaključuje Baskill, ovi objekti bi jednog dana mogli postati mete prvih rudarskih misija izvan Zemlje – a neki bi, u rijetkim slučajevima, mogli čak ući u našu atmosferu.
