Zašto neki ljudi nikada ne stupe u seksualne odnose, čak ni u odraslom dobu? To je pitanje na koje je međunarodni tim istraživača pokušao da odgovori kroz najveću studiju do sada, objavljenu u časopisu PNAS.
Rezultati pokazuju da djevičanstvo u kasnijim godinama života nije jednostavna stvar izbora, već posljedica složene mreže psiholoških, društvenih i genetskih faktora.
„Romantične i seksualne veze često predstavljaju važan oblik društvene podrške. Njihovo odsustvo može da bude povezano sa usamljenošću, tjeskobom, depresivnim osjećajima i smanjenim blagostanjem“, objašnjava Laura Wesseldijk iz njemačkog Instituta Max Planck za empirijsku estetiku u Frankfurtu.
Istraživački tim, koji okuplja stručnjake iz Nizozemske i Australije, analizirao je podatke više od 400.000 ljudi u Velikoj Britaniji, starih između 39 i 73 godine. Oko 1 posto ispitanika izjavilo je da nikada nisu imali seksualne odnose.
Pokazalo se da su ti ljudi češće visoko obrazovani, ali i usamljeniji, anksiozniji i manje zadovoljni životom u odnosu na one sa seksualnim iskustvom.
Zanimljivo je i da je doživotno djevičanstvo češće u područjima s većom ekonomskom nejednakošću, dok su kod muškaraca fizičke osobine takođe imale značaj. Oni koji nikada nisu imali odnose češće su bili sitnije građe i živjeli u regionima s manjim brojem žena.
Genetika, čini se, ima svoj udio: oko 15 posto razlika moglo bi se objasniti nasljednim faktorima. Koautor studije Abdel Abdellaoui sa Univerziteta u Amsterdamu istakao je da postoji značajno preklapanje s genima povezanim s inteligencijom, obrazovanjem i neurološkim razvojnim poremećajima poput autizma.
Istraživanje je otkrilo i da su ljudi bez seksualnog iskustva rjeđe koristili alkohol ili droge, te da su češće nosili naočale u mladosti.
„Ovdje vidimo grupu ljudi koja je sklonija povlačenju iz društva, zbog čega teže pronalazi partnere“, zaključuje Brendan Zietsch sa Univerziteta Queensland u Australiji.
U svijetu koji sve više romantiku i bliskost digitalizuje, ova studija podsjeća da intimnost nije univerzalno iskustvo, već složena pojava koju oblikuju genetika, društvo i kultura.
