Pripremi se za novu promjenu – u noći između 26. i 27. oktobra, tačno u tri sata poslije ponoći, pomjeraš kazaljke jedan sat unazad, na dva sata ujutro. Dobićeš sat sna više, ali i raniji mrak. Ove jeseni prelazak na zimsko računanje vremena dešava se najranije u posljednjih jedanaest godina – posljednji put sat smo vraćali baš na ovaj datum 2014. godine, piše N1 Info.
Iako mnogima dosadna, ova praksa ima duboke korijene – potiče još iz Prvog svjetskog rata, kada su je prve uvele Njemačka i Austrougarska da bi uštedjele energiju. Kod nas se zadržala još od 1983. godine, a Evropska unija ju je standardizovala 1996, kako bi uskladila saobraćaj, komunikaciju i poslovanje unutar jedinstvenog tržišta.
Ali, već godinama se postavlja isto pitanje – ima li više smisla pomjerati sat? Kada je Evropska komisija 2018. sprovela veliku anketu, 84 odsto građana EU izjasnilo se za ukidanje ove prakse. Evropski parlament je čak 2019. izglasao kraj sezonskog pomjeranja, s planom da posljednja promjena bude 2021. godine. Ipak, sve je stalo – države članice nisu se usaglasile oko ključnog pitanja: da li zadržati trajno ljetnje ili zimsko vrijeme.
Francuska i Poljska bile su za ljetnje, dok su Finska i Holandija insistirale na zimskom. Zbog neslaganja, ali i kasnijih globalnih kriza, odluka je odložena „do daljnjeg“. Prema važećim pravilima EU, pomjeranje sata ostaje najmanje do 2026. godine, a nova rasprava mogla bi se otvoriti tokom poljskog predsjedavanja Savjetom EU 2025.
Dok Evropa vaga, svijet se već odlučio. Rusija je 2014. trajno prešla na zimsko vrijeme, Turska dvije godine kasnije na ljetnje, a Kina, Indija, Japan, Brazil i Meksiko odavno su prestali s ovom praksom. Čak ni Island i Bjelorusija ne pomjeraju kazaljke.
Sve to stavlja Evropsku uniju pod dodatni pritisak da konačno odluči. Do tada, tebi ostaje stari ritual – sat izgubiš u proljeće, a dobiješ ga nazad u jesen.
