Jedna od najvećih arheoloških zagonetki svijeta možda je napokon dobila odgovor. Tim naučnika tvrdi da je riješio ključni dio misterije oko kultnih kamenih glava sa Uskršnjeg ostrva — otkrivši kako su drevni stanovnici uspijevali da pomjeraju statue teške i do 80 tona.
Kako pišu Nezavisne novine, a prenosi Daily Mail, istraživači su pomoću 3D modeliranja i eksperimentalnih testova dokazali da su statue, poznate kao moai, zapravo “hodale” do svojih konačnih položaja.
Antropolozi su zaključili da su ljudi iz Rapa Nuija koristili konopce kojima su statue ljuljali u cik-cak pokretima, čime su ih pomjerali naprijed. Ova jednostavna tehnika, kako objašnjava profesor Carl Lipo sa Univerziteta Bingamton, omogućila je malim grupama da bez mnogo snage prevoze gigantske figure.
„Kada se jednom pokrene, nije teško — vuku jednom rukom. Najteži dio je započeti ljuljanje“, rekao je Lipo.
Donedavno se vjerovalo da su moai transportovani povlačenjem po zemlji, što je zahtijevalo ogroman broj ljudi. Ali novi dokazi sugerišu da su stanovnici Rapa Nuija bili daleko domišljatiji — statue su, zahvaljujući svojoj D-oblikovanoj osnovi i nagibu prema naprijed, bile dizajnirane tako da se mogu „šetati“.
Da bi testirali teoriju, naučnici su napravili repliku od 4,35 tona. Tim od 18 ljudi uspio je da je pomjeri 100 metara za samo 40 minuta, piše Euronews.
„Fizika ima smisla. Što je statua veća, to bolje funkcioniše. To je jedini način na koji su mogle da se pomjeraju“, ističe Lipo.
Čak i usmena predanja ostrva govore da su moai „hodali“ od kamenoloma do mjesta gdje i danas stoje. Istraživači su proučili i stare puteve ostrva, zaključivši da su oni građeni upravo radi transporta statua. Široki oko 4,5 metra i blago udubljeni, ti putevi stabilizovali su figure dok su „koračale“ naprijed.
„Ovo pokazuje koliko su ljudi iz Rapa Nuija bili pametni“, kaže Lipo. „Shvatili su — i zaslužuju priznanje. Imamo mnogo da naučimo od njihovih rješenja.“
Moai – duhovi predaka
Moai su monolitne figure koje su ljudi Rapa Nuija isklesali između 1250. i 1500. godine. Ima ih 887, a većina gleda prema unutrašnjosti ostrva, simbolično štiteći naselja. Smatra se da predstavljaju obožene pretke i da su bile spremišta duhovne moći – “mane”.
Neke statue imaju crvene “šešire” od vulkanske šljake, a istraživanja pokazuju da su im oči nekada bile napravljene od korala. Sedam moai statua okrenuto je prema moru — vjeruje se da su služile kao čuvari pomoraca.
Drevna civilizacija Rapa Nuija, koja je nestala u krvavim sukobima i iscrpljena nedostatkom resursa, ostavila je za sobom kamenog svjedoka svoje genijalnosti. Moai i danas stoje kao nijemi dokaz ljudske snalažljivosti i vjekovne potrebe da se ostavi trag — makar u kamenu.
