Muzika je lijek za dušu, a terapija muzikom, koja smiruje i oslobađa stres, vjerovatno je stara koliko i sama muzika. Aristotle je rekao da muzika odražava strasti duše, dok je Socrates smatrao da harmonija i ritam idu ruku pod ruku sa dobrim raspoloženjem.
Već početkom 1800-ih, psihijatar Benjamin Rush koristio je muziku za liječenje mentalnih i tjelesnih bolesti. Danas je muzička terapija dio mnogih planova liječenja, često u kombinaciji sa lijekovima ili psihijatrijskim terapijama. Muzika mijenja hemiju mozga – oslobađa dopamin i smiruje kortizol, hormon stresa. Njena primjena je široka: demencija, moždani udar, autizam, depresija, anksioznost, pa čak i bol.
Kako muzika utiče na mikrobiom?
Naučna istraživanja sa miševima u Kini pokazala su da slušanje muzike povećava nivo Lactobacillus bakterija u crijevima, što povećava kiselost i smanjuje rizik od infekcija Salmonelom. Umjesto kineske klasične ili pop muzike, istraživači su izabrali Flute Quartet in D Major od Mozarta.
U drugoj studiji, muzika tokom obroka takođe je povećala broj korisnih bakterija i smanjila patogene. Treća studija uporedila je muziku i bijeli šum – muzika je poboljšala crijevni mikrobiom, dok je bijeli šum imao negativan efekat.
Zašto Mozart?
Sve je počelo studijom iz 1990-ih koja je pokazala da njegova muzika poboljšava prostornu percepciju. Taj fenomen poznat je kao “Mozart Effect”, koji navodno povećava IQ i pamćenje, pa čak i kod beba u materici. Iako Mozart vjerovatno ne čini ljude pametnijima, njegova muzika može poboljšati mikrobiom crijeva – što je, možda, još neobičnije.
Studije sa miševima imaju praktičnu primjenu u poljoprivredi: muzika pomaže životinjama da dobiju na težini ili da krave daju više mlijeka. Smiruje životinje, smanjuje stres i poboljšava imuni sistem. Nasuprot tome, heavy metal ima suprotan efekat – povećava stres i životinje gube na težini.
A kod ljudi?
Studija u Španiji ispitivala je kako muzika utiče na mikrobiom u ustima kod osoba sa kognitivnim problemima i zdravih ispitanika. Muzika je smanjila broj patogenih mikroba, uključujući Veillonella i Porphyromonas, povezane sa Alzheimerom i neuroinflamacijom. Slušani komadi uključivali su Mozarta, Vivaldija i Straussa.
Nije jasno da li muzika direktno utiče na mikrobiom ili djeluje preko mozga i smanjenja stresa. Ipak, efekat je primjetan: bolje raspoloženje i zdraviji mikrobiom.
Zaključak: bilo da utiče na mozak ili direktno na mikroorganizme, muzika smiruje “zvijer u nama” – i to je dovoljan razlog da je svakodnevno slušaš.
